Jedan način je krađa informacija iz baza podataka banaka, e-trgovina, obračunskih ustanova i drugih koje pohranjuju takve informacije. Drugi način je da napadač izravno od nas ukrade informacije ili ih dobije na prevaru. Kad je u pitanju prvi način, treba nadzirati svoje bankovne izvode i izvode kreditnih kartica ne bi li uočili čudne transakcije i paziti s kim ćemo poslovati. Kad je u pitanju drugi način možemo više preduzeti.
Društveni inženjering se oslanja na naše urođeno povjerenje u ljude, naročito u ljude koji imaju određene društvene uloge, poput onih u uniformama, sa iskaznicom ili u poslovnim odelima. Verovatno najozloglašeniji u ovom načinu prevare je Kevin Mitnick. On bi nazvao telefonsku kompaniju i predstavio se kao inženjer te naveo osobu s druge strane linije da mu pruži korisne informacije poput lozinki koje bi mu omogućile pristup osjetljivim rračunarskim sistemima. Brojne prevare oslanjaju se na društveni inženjering. To su i lažne poruke e-pošte koje ukazuju da dolaze iz zakonite informacije.
Spoofing znači kreiranje lažne ili krivotvorene verzije nečega, poput Web lokacije ili adrese e-pošte. Korisnik se prijavljuje sa svojim korisničkim imenom i lozinkom koje tako dolaze u ruke kriminalaca, a oni ih zloupotrebe za pristup stvarnoj Web lokaciji.
Phishing napadi su najštetniji napadi prevaranata. Mnogi počinju porukom e-pošte. U njima obično piše da ima problem s našim računom koji treba rešiti te nas zamole da pošaljemo svoje podatke (korisničko ime, broj računa i lozinku) da bi rešili problem s našim računom. Ponekad umesto toga stave link na stranicu koja izgleda skoro isto kao originalna stranica te banke i žele da se prijavimo na stranicu s našim podacima i te se informacije na kraju prosleđuju prevarantu. On te podatke koristi da bi obavio kupovinu ili podigao novac s računa. To je najopasnije zato što time možemo izgubiti puno novaca.
Keystroke logger je program koji beleži sve naše pritiske na tipke tastature. Te se informacije šalju udaljenom napadaču koji skenira informacije da bi pronašao korisne delove podataka koje može iskoristiti za vlastiti profit, poput lozinki i brojeva računa.
Krađa pošte i kopanje po smeću je takođe prisutno. Tu se mogu naći njima korisne informacije. Kada se poštom šalju ili primaju lozinke, kodovi, PIN-ovi i slični poverljivi podaci nakon rada treba isprazniti mape za poslane i primljene poruke i njihov sadržaj premestiti na zaštićeno mjesto. Najbolji način sprečavanja kopanja po smeću je uništavanje svih poverljivih poruka.